Zasigurno ste se u prošlom periodu susreli sa pojmom “inflacija”, a još sigurnije je da ste osjetili njene efekte. Osjetno poskupljenje prehrambenih proizvoda, energenata, režija, pa sve do automobila i nekretnina – a prestanak rasta cijena nije u doglednoj budućnosti.
Ali šta je to uopće inflacija i zbog čega nastaje?

U nastavku pročitajte više o ovoj ekonomskoj pojavi i kako ona utiče na našu svakodnevnicu.

Šta je inflacija i zbog čega se javlja?

Najjednostavnija definicija inflacije jeste realni gubitak vrijednosti platnog sredstva (novca), što dovodi do poskupljenja proizvoda. Ili jednostavnije: to znači da 100 KM nema više istu vrijednost i da za taj novac danas možete kupiti manje proizvoda nego prije par godina.
Kako opada vrijednost novca, tako rastu i cijene proizvoda.

Ali zašto se inflacija uopće javlja? Novac je novac, 100 KM je 100 KM, mislit će mnogi.

U suštini, cijene rastu kada je na tržištu prisutna ili nestašica ili velika potražnja za robama i uslugama. Kompanije će povećati cijene ako zbog nestašice moraju potrošiti više na materijale, plate ili prijevoz. Firme će također naplaćivati više ako shvate da su kupci spremni platiti više zbog smanjenje ponude na tržištu.

Nažalost, sadašnja ekonomska kriza nastala je spletom mnogih okolnosti. Započelo je nestašicom raznih vrsta roba tokom pandemije, zbog zatvaranja fabrika i otežanog izvoza roba. Ovo je dovelo do rasta cijena sirovina, gotovih proizvoda i transporta, što se naravno odrazilo i na maloprodajne cijene.

U isto vrijeme, države širom svijeta ubrizgale su gotovinu u svoje ekonomije da bi pomogle kupcima i kompanijama koji su se borili s gubitkom prihoda tokom pandemije. Kada su ljudi počeli izlaziti iz izolacije, počeli su intenzivno trošiti novac koji su dobili od vlade, kao i ušteđevinu. Ovo, zajedno sa nestašicom roba, učinilo je sve proizvode manje dostupnim. Kompanije su odgovorile porastom cijena.Trenutno svjedočimo inflaciji koja je uzrokovana i porastom potražnje i smanjenom ponudom.

Dodatni udarac na već prisutnu inflaciju zadala su ratna dešavanja u Ukrajini, koji su trgovinu prirodnim plinom, naftom i žitaricama dodatno izbacili iz kolosijeka. Došlo je do povećanja cijene pšenice, koja čini osnov prehrane širom svijeta, dok su plin i nafta najveći energenti. Sve ovo može značiti da mnogi ljudi neće biti u mogućnosti da vozare na posao, jedu dovoljno ili pojačaju temperaturu na jesen i zimu, ako im plate ne budu pratile korak s rastom cijena.

Do kada će inflacija trajati?

Na ovo pitanje nažalost trenutno niko nema odgovore. Sigurno je samo, da se inflacija ne može konstantno nastaviti. Centralne banke zajedno sa Vladama širom svijeta reagoju već povećanjem kamata, a planirane su i dodatne aktivnosti koji će spriječiti efekte inflacije.