Da je hrana lijek, znali su još drevni Egipćani, a čuvena je i Hipokratova izjava „Neka hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana!“. Danas ova izjava vrijedi možda i više nego u stara vremena, jer moderni stil života donosi razne probleme koji se loše odražavaju na probavu. Uz to, u ljudima se sve više budi svijest o zaštiti prirode i životinja, pa ne čudi da se sve više ljudi okreće nekim drugačijim vidovima prehrane, a najpopularniji su bezglutenska prehrana te vegetarijanstvo ili veganstvo.
Prije nego se odvažite na veliku promjenu u ishrani, važno je znati razlike, te šta dobijate, a šta gubite drastičnim zaokretom u stilu prehrane, kao što je potpuno izbacivanje mesa.

Veganstvo i vegetarijanstvo – u čemu je razlika?

Vegetarijanci su osobe koje ne jedu meso bilo kojih životinja, dakle ni sisavaca ni peradi ni ribe, a ni morskih plodova. Neki ljudi jedu ribu i smatraju se vegetarijancima, što prema nekima nije ispravno, a za njih postoji i naziv: peskatarijanci. Lacto-ovo su vegetarijanci koji od namirnica životinjskog porijekla jedu mliječne proizvode i jaja, a oni koji konzumiraju mliječne proizvode, ali ne i jaja, nazivaju se lacto-vegetarijanci. Prehrana vegetarijanaca se sastoji od biljne hrane, cjelovitih žitarica, sjemenki, orašastih plodova i mahunarki te mliječnih proizvoda i meda. Vegetarijanstvo zapravo nije novijeg datuma, u Indiji je bilo popularno i prije više stoljeća, a poznavali su ga i stari Grci.

Vegani su osobe koje nikako ne jedu proizvode životinjskog porijekla, uključujući jaja, mliječne proizvode, pa i med (jer i pčele ubrajaju u životinje), niti bilo šta što sadrži namirnice životinjskog porijekla makar i u tragovima. Vegani također ne nose odjeću životinjskog porijekla, ne koriste kozmetiku testiranu na životinjama, pokućstvo biraju po istim etičkim principima i gotovo se svi zalažu za prava životinja. Jedu iste proizvode biljnog porijekla kao i vegetarijanci, a na njihovom meniju popularne su još gljive, alge, klice, koštice, tofu, sejtan i mlijeka ne-životinjskog porijekla kao što su bademovo, rižino, zobeno, kokosovo ili sojino.  

Zamjenu za meso i jedni i drugi pronalaze u alternativnim izvorima proteina, kao što su soja, leća, grašak, grah, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite žitarice.

Prednosti vegetarijanske & veganske prehrane: mnogo niži rizik od povišenog holesterola i krvnog pritiska, smanjena opasnost od srčanog i moždanog udara, a ovom se prehranom suzbija i dijabetes i potencijalni karcinomi. Manji je rizik za razvoj astme, alergija i bubrežnog kamenca. Prehranom bez životinjskih namirnica smanjuju se i šanse za trovanje hranom.

Nedostaci vegetarijanske & veganske prehrane: nagla i radikalna promjena režima ishrane – izbacivanje mesa – može „šokirati“ organizam i imati neželjene reakcije. Izbacivanje mesa dovodi do manjka vitamina B12 koji se isključivo nalazi u proizvodima životinjskog porijekla, ali i do deficita željeza, kalcija, cinka i vitamina D pa može dolaziti do vrtoglavice, slabosti, glavobolje, nesvjestice, anemije, loše koncentracije i hroničnog umora. Potrebno je uzimati dodatke prehrani da bi se nadoknadili vitamini i minerali.

Bezglutenska prehrana

Da li često imate osjećaj nadutosti u stomaku, glavobolje, probleme sa kožom ili nedostatak energije? Da li se osjećate generalno loše bez nekog jasnog razloga? Da li se neopravdano debljate, depresivni ste i malaksali? Gluten bi mogao biti krivac za sva ova stanja!

Šta je gluten i zašto je sporan?
Gluten je protein koji se nalazi u žitaricama pšenici, ječmu i raži od kojih se mahom rade tijesta. Gluten je ljepljive teksture, pa zbog toga daje tijestu elastičnost i drži njegov oblik, dok je rukovanje sa brašnom bez glutena puno komplikovanije. Možemo ga pronaći u gotovo svim pekarskim proizvodima, hljebu, keksu, krekerima, pivu, sosovima, kornfleksima, kus-kusu, bulguru itd. Zdravim ljudima gluten nije problem, ali može se desiti da s vremenom ljudi steknu intoleranciju na njega i tada kreću problemi. Kod jako osjetljivih ljudi gluten može izazavati i veće probleme, kao što su digestivne, respiratorne i dermatološke smetnje. Rješenje je u bezglutenskoj ishrani koja se također preporučuje i u borbi sa kilogramima. Najbolja stvar kod ovog vida dijete je da se efekti vide već nakon dvije sedmice, u smislu poboljšane funkcije metabolizma. Lakoća pokreta, povlačenje ekcema, ljepši izgled kože – neki su od prvih pozitivnih pojava od uvođenja bezglutenske ishrane. Kroz duži period vidna je promjena i u izgledu, a i u općem stanju organizma.

Bezglutenske namirnice: brašna od kukuruza, riže ili prosa, te amarant i kinoa koji su nešto skuplji, a mogu se koristiti i kokosovo brašno, kokosove mrvice i tapioka brašno. Ulogu „lijepka“ u tijestima bez glutena mogu igrati prašak za pecivo, kisela voda, guar guma i ksantan guma. Smiju se jesti sljedeće namirnice: meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, mesne prerađevine, masnoće, povrće, voće, orašasti plodovi, vino i sokovi. Za sve ostale proizvode potrebno je čitati etikete za postojanje glutena makar i u tragovima.

Vrijeme za zdravlje je sada! 

Pored svijesti o zaštiti životinja, najčešći uzrok promjene ishrane jeste upravo zdravlje i gubljenje kilograma. Ukoliko razmišljate o promjeni ishrane, uvijek se preporučuje prethodno savjetovanje sa ljekarom i pregled krvne slike po osnovu kojeg se mogu odrediti smjernice za ishranu.

Uz UNIQA dobrovoljno zdravstveno osiguranje zakažite termin kod doktora po vašem izboru, bez dugog čekanja na pregled i utvrdite koja je najbolja opcija ishrane i fizičke aktivnosti za vas, naročito ako već imate određene zdravstvene tegobe poput visokog krvnog pritiska, povišenog holesterola i triglicerida ili bolesti probavnog sistema.

Više o proizvodima dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja možete pronaći OVDJE.